Za pružanje boljeg korisničkog iskustva ova web stranica koristi kolačiće. Nastavkom pregleda web stranice prihvaćate Pravila o privatnosti
Sfinga, mitsko biće starog vijeka iz mezopotamske, grčke i egipatske mitologije, poznato je kao čuvarica grobnica, tajni i misterija. Sfinga, koju je Giovanni Smirich izradio u perivoju svoje vile, nastala je po uzoru na egipatske sfinge, uz neke izmjene i specifičnosti. Po svojim dimenzijama (duljina oko 5 metara, visina oko 3 metra) ovo je danas najveća skulptura sfinge u Europi.
Zadarska sfinga ima ljudsku glavu i lavlje tijelo, s iznimkom prednjih šapa koje su oblikovane kao ruke. Izraz lica je strog i dostojanstven. Kako se vjeruje da je izrađena nakon smrti Smiricheve supruge, kao uspomena, tako se pretpostavljalo da je lice sfinge zapravo portret Atilie Spineda de Cataneis. Ovo, zasad, ostaje pretpostavka i jedna od tajni koje ova sfinga čuva. Na glavi ima tipično egipatsko pokrivalo - nemes, koje je s bočnih strana ukrašeno hijeroglifima (koji su ispravno prepisani, ali nemaju smisleno značenje), kosa joj je na leđima, skupljena u pletenicu.
Skulptura sfinge na prsima je imala reljef krilatog orla, ali je reljef sredinom 20. stoljeća otučen. Sfinga je licem okrenuta prema istoku, jednako kao i egipatske sfinge, a ispred nje nalazi se bazenčić u obliku školjke. Nad školjkom, u rukama, nekad je držala bodež, koji je također razbijen. Rep joj je privijen uz desni dio tijela i također oštećen.
Čitava skulptura građena je od kamena i betona, pojedini dijelovi, poput glave, posebno su izrađeni prema kalupu te dodani na tijelo skulpture. Sve je premazano završnim finim slojem betona koji je izvorno bio bojan u svijetlosmeđu (oker) boju čime se htjela dobiti dodatna sličnost sa egipatskim sfingama. U 2021. godine predviđena je temeljita restauracija u kojoj će uništeni dijelovi skulpture biti obnovljeni pa je uskoro ponovno gledamo u njezinom izvornom obliku.
